Tycho Brahe

Tycho_BraheTycho Brahe je najveći astronom-praktičar u povijesti. Tokom 20 godina svaku večer je provodio zabilježavajući položaje zvijezda. Uz pomoć njegovog rada Johannes Kepler je pokazao da se planeti gibaju po elipsama, a ne kružnicama.
Rođen je 1546. u pokrajini Skåne u Danskoj (danas u Švedskoj) aristokratskoj obitelji. No brigu za njega i njegovo obrazovanje preuzeo je njegov stric – viceadmiral. Mladi Tycho u četrnaestoj godini odlazi na sveučilište u Kopenhagenu. Obitelj je od njega željela stvoriti političara, no na kraju prve godine studija događa se nešto što će usmjeriti njegov životni put na drugu stranu.
Stjerneborg

Naime, bila je najavljena djelomična pomrčina Sunca i ona se dogodila točno u predviđeno vrijeme. Tycho biva zadivljen preciznošću predviđanja i odmah počinje čitati knjige iz astronomije. Stricu se to nije svidjelo, i tri godine poslije šalje ga u Leipzig. Tamo Brahe i dalje proučava astronomiju te stric diže ruke od njega. Brahe kupuje knjige i instrumente, obilazi sveučilišta u Wurtembergu, Baselu i Augsburgu te se napokon, s navršenih 26 godina, vraća se u Dansku. U međuvremenu je stric umro te Brahe odlazi živjeti kod ujaka koji je proizvodio papir i staklo te imao alkemijski laboratorij; u njemu se našlo mjesta i za astronomske instrumente. Brahe opisuje svoje instrumente i rezultate mjerenja u publikaciji “De nova stella”, koja izlazi 1573. Dvije godine kasnije Brahe obilazi Europu, tražeći povoljnu lokaciju za svoju promatračnicu. Danski kralj Fridrich dodijelio mu je otočić Hven blizu Kopenhagena.

Tamo Brahe uz pomoć, danas nepoznatog, njemačkog arhitekta gradi dvorac koji naziva “Uraniborg”. Podrum se sastojao od alkemijskog laboratorija, tiskare i zatvora za neposlušne otočane! U prizemlju je bila biblioteka te sobe za stanovanje, uključujući gostinjske. Sredina prvog kata imala je dvije kraljevske sobe, a sa strane su bile promatračnice. Iznad srednjeg dijela je bilo osam sobica za asistente i studente. Ugrađeni su bili sistem žica i zvonaca, kojim je mogao dozivati suradnike iz ostalih prostorija te cijevi s toplom vodom, koju tada nisu imali ni kraljevi u Louvreu! Pored “Uraniborga” izgrađuje “Stojerneborg” (Zvjezdani dvorac) čije su prostorije bile ispod zemlje, a kupole na površini, što je umanjivalo utjecaj vjetra i ostalih izvora vibracija na mjerenja. Na otoku je čak proizvodio i papir.

Brahe ostaje na svom otoku 21 godinu (prije nego se posvadio s nekim utjecajnim ljudima u Danskoj i preselio u dvorac Benatek, oko 35 km SI od Praga ) i u tom vremenu uvodi neke od vrlo važnih inovacija u astronomiju, posebno u prodručju mjerenja i otklanjanju sistematskih greški.
Brahe uvodi inovacije u tri pravca:

Poboljšava preciznost mjerenja uvođenjem finijih nišana, i povećanjem dimenzija, što traži bolje materijale i konstrukciju (koje je on imao).
Srednjom vrijednošću više mjerenja Brahe zamjenjuje dotadašnji manje precizan način da se od nekoliko mjerenja iste veličine odabere ono koje izgleda najbolje. Brahe si je također mogao priuštiti više instrumenata i više mjerača, a to je omogućavalo da se uoče i uklone eventualne sistematske greške karakteristične za dati instrument ili mjerača.
Kontinuirano mjerenje istog tijela je kritična inovacija bez koje bi se teško prešlo s kruga na elipsu malog ekscentriciteta. Johannes Kepler je umjesto tri točke putanje Marsa imao deset Braheovih na raspolaganju (plus dvije svoje).

Uspoređivanjem sadašnjih mjerenja s Braheovim možemo vidjeti da su njegove greške bile manje od četiri minute! Greška ljudskog oka je oko dvije minute. Brahe to nije znao i mislio je da je greška određena samo instrumentom, tako da je vjerovao da greška određivanja pravca može biti oko 5-10 sekundi.

Izvor: Wikipedia

Ruđer Bošković

Rudjer_BoskovicBošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahova Dola u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Pavle Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.)[1] Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine gdje završava filozofiju a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike.
Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere.

Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju astronomske refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Langrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom tvari, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka.

Izvor: Wikipedia

Zalazak dva sunca?

Zalazak dva sunca ?

Koje Sunce zalazi? Tri točna odgovora nagrađujemo s po jednom knjigom u izdanju Webstilus kluba!

Asteroid “2012 DA14″ prošao kraj Zemlje

Asteroid “2012 DA14″ promjera oko 50 metara proletio je samo 28.000 kilometara od Zemlje, što je toliko blizu Zemlje da su orbite meteoroloških i navigacijskih satelita dalje od njegove.

Asteroid nije bilo moguće vidjeti golim okom, već samo uz pomoć teleskopa nad sjeveristočnim horizontom iza 20 sati po našem vremenu.

Da je kojim slučajem udario u naš planet, asteroid je mogao zbrisati grad veličine Londona s lica Zemlje, a bilo bi to snagom koja je jednaka jačini 1.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu.

Znanstvenici su predvidjeli da bi tijekom prolaska asteroida pokraj naše planete moglo doći do poteškoća u prijenosu TV-signala. Asteroid “2012 DA14″ je prošle godine otkrio španjolski zubar, zaljubljenik u astronomiju, i od tada je njegova putanja detaljno proučavana.

Prema procjenama, asteroid je projurio pored Zemlje osam puta brže od brzine metka. Ranije danas je meteor eksplodirao iznad Rusije, pri čemu je povrijeđeno 1.100 ljudi, ali astronomi tvrde da se radi o koincidenciji, odnosno da to nema nikakve veze sa prolaskom asteroida “2012 DA14″ pored Zemlje.

Izvor: svemir.ba

asteroid

Površina Mjeseca

Povrsina Mjeseca, kao što se vidi i može fotografirati malim teleskopom. Clavius, veliki krater u sredini snimke, ima u promjeru 230 km. Mali krateri u unutrašnjosti su još uvijek 7 km u promjeru.

Teleskop: Meade ETX 90, CCD-Kamera

Clavius

Clavius

Promjenljive zvijezde

Prema uzrocima koji dovode do promjene sjaja, promjenljive zvijezde mogu se podijeliti u dva osnovna tipa: zvijezde čiji se sjaj mijenja zbog fizikalnih procesa u njima ili na njima, te one kod kojih je promjena sjaja uzrokovana nekim vanjskim faktorima (pomračujuće). Procentualna zastupljenost pojedinih tipova promjenljivih zvijezda, prema podacima 4. izdanja GCVS bi bila slijedeća:

eklipsne
17,6%
pulsirajuće
66,2%
eruptivne
9,7 %
kataklizmičke
2,2 %
rotirajuće
0,9 %
X – izvori
0,2 %
ostale (pekularne i dr.)
1,8 %
nepoznate
1,5 %
* eklipsne 17,6%
* pulsirajuće 66,2%
* eruptivne 9,7 %
* kataklizmičke 2,2 %
* rotirajuće 0,9 %
* X – izvori 0,2 %
* ostale (pekularne i dr.) 1,8 %
* nepoznate 1,5 %
Izvor: astronomija-bih.com

O Mjesecu i zvijezdama

Medo, maca i ja večeras smo gledali crtić o astronautima.
– Sigurno je krasno putovati svemirskim brodom na Mjesec. Kada budem velik, i ja ću biti astronaut.
– Hoćeš li i nas povesti sa sobom? – upita medo.
– Jasno da ću vas povesti. Bez vas ne idem ni na more.
– Mijauuu! Baš se veselim.
– Stane li naš krevet u svemirski brod? – zabrinuto će medo. – Put do Mjeseca jesigurno dugačak, a ja jako volim spavati.
– Ne brini, ponijet ćemo i krevet.
– Mijauu! A moju košaru? I ja volim spavati.
– Ponijet ćemo i tvoju košaru. A sada dosta priče o spavanju. Meni se uopće ne spava. Idemo gledati kroz prozor.
– Mijauu! Čini mi se da na Mjesecu vidim dva miša. Gledaj, tamo, sasvim gore!
– Hm, izgleda da imaš pravo. Medo, što ti vidiš?
– Jednu kanticu punu meda. Sigurno su je astronauti zaboravili.
– Možda, možda. Što misliš, koliko dugo treba putovati do Mjeseca?
– Kao do mora i natrag.- Kao pedeset puta do mora i natrag!
– Mijauu! Taj Mjesec je zbilja jako daleko!
– Kako bi bilo da idemo spavati? – zamumlja medo.
– Ah, ti bi samo spavao. Znaš li ti koliko ljudi noćas uopće neće spavati?
– Koliko?
– Barem stotinu, a možda i sto pedeset šest.
– Tako puno? Pa što će raditi cijelu noć?
– Piloti će, na primjer, voziti avion. Ne smiju ni malo sklopiti oči, jer bi se avion odmah srušio.
– Mijauuu! Zašto ne voze samo po danu?
– Zato što neki ljudi vole gledati zvijezde dok putuju.
– Tko još ne spava noću? – zanima moga medu.
– Ne spavaju policajci. Oni paze da lopovi ne ukradu tatin auto. Ne spavaju ni vatrogasci.
Ako se negdje zapali dimnjak, oni smjesta dojure i ugase požar.
– Mijauu! Jedanput sam zaspala blizu peći pa mi je skoro izgorio rep. Da, da, vatrogasci su jako potrebni.
– I liječnici u bolnicama bdiju noću nad bolesnicima, a medicinske sestre daju im lijekove. Znate li da i pekari cijelu noć peku
kruh i pecivo?
– Ne, nisam znao.- Da pekari noću spavaju, nitko u jutro ne bi jeo svježe pecivo.
– Mijauuu! To ne bi bilo dobro. Reci nam, tko još ne spava noću?
– Ne spavaju vlakovođe. I vozači autobusa često voze po mraku. Taksisti su također uvijek spremni prevesti ljude kojima se
usred noći nekamo žuri.
– A kamo im se žuri?
– Nekoga, na primjer, zaboli zub pa smjesta mora k zubaru.
– To znači da ni zubari ne mogu spavati noću?
– Da, noćas su i neki zubari budni. I konobari moraju raditi. Ljudi ponekad ogladneusred noći pa odu u restoran. Budni su i
kapetani na brodovima.
– Znaš što, ja ne bih mogao biti ni vatrogasac, ni policajac, ni liječnik, ni pilot, ni pekar…
– Mijauuu! I ja se slažem s medom.
– Baš ste pravi pospanci! Slušajte što bih ja volio: Htio bih noću leći na oblačić i letjeti nad gradom. Mahao bih pilotima i putnicima
u avionu. Zavirio bih u pekarnicu i pozdravio pekara. Policajcu na ulici donio bih topao čaj da mu ne bude hladno.
Malim bolesnicima koji ne mogu spavati pričao bih što sam sve vidio sa svog oblačića.
– Bi li i nas poveo sa sobom?
– Ne, na oblačiću ima mjesta samo za mene.
Osim toga, vi biste ionako odmah zaspali.
– Da, da, već nam se sklapaju oči. Laku noć!
– Čekajte da vam još nešto ispričam: Htio bih krenuti daleko, daleko u svemir i gledati što rade zvijezde. One su također noću budne.
– A zašto su budne?
– Moraju rasvjetljavati i ukrašavati nebeski svod. Da im ne bude dosadno samo sjati, igraju se s Mjesecom lovice. Kada je oblačno, igraju se i skrivača. Pred jutrosu tako umorne od igre da cijeli dan prespavaju.
Mjesec ostaje najdulje budan.
– Mijauuu! Zato ponekad vidim Mjesec usred dana.
– Da, da, on ne voli spavati kao ni ja.
– Ali smo zato mi već tako pospani da nam se sklapaju oči.
– Evo, samo da vam još nešto ispričam: Cijelu noć bih gledao Mjesec i zvjezdice kako se igraju, a onda bih se pred jutro tiho uvukao u krevet i zaspao.
– A tko bi umjesto tebe išao u vrtić?
– Oh, na to nisam uopće mislio. Sutra će nas teta Maja učiti kako se prave figurice od divljih kestena. To nikako ne bih  želio propustiti.
– Mijauuu! Onda je najbolje da odmah zaspimo.
Laku noć!
– Laku noć, dragi prijatelji!

Blanka Pašagić: Plave priče
http://blanka.stvaram.info

Večeras na nebu…

Što se večeras može vidjet na zvjezdanom nebu?

Nebeska tijela u Sunčevu sustavu

Nebeska tijela koja tvore Sunčev sustav

Sunce pripada zvijezdama spektralne klase G2, gdje 99.867% mase sustava otpada na masu zvijezde. Na sva ostala tijela odpada ostatak 1,133 % (planete, asteroidi, komete, međuplanetarnoj materiji …) Zanimljivo, ali iako je to mali procenat kada bi se ostatak te mase “ubacio” se u Sunce ono bi ubrzalo svoj spin ni manje ni više nego stotinjak puta. Planetima nazivamo osam tijela u Sunčevu sustavu. Navodimo ih prema udaljenosti od Sunca, od najbližeg do najdaljeg: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Poveća tijela koja kruže oko planeta su prirodni sateliti ili mjeseci. Oko planeta mogu kružiti prašina i druga sitna tijela, od čega nastaju planetarni prstenovi. Osim nabrojanog tu imamo i asteroide, komete, Kentaure (to su ledena nebeska tijela nalik na komete koja imaju nešto manje ekscentričnu orbitu, koja im omogućava da se zadrže u području između Jupitera i Neptuna), Trans-Neptunska tijela, Kuiperov pojas (to je pojas u obliku diska koji se prostire iza planeta Neptuna u širini od 30 AU do 50 AJ od Sunca. Jedan od većih objekata ovoga pojasa je i bivši planet Pluton) te Oortov oblak (to je hipotetični pojas koji se prostire od 50,000 do 100,000 AJ od Sunca. Vjeruje se da je ova oblast izvor kometa s dugim periodima) a ono između svega toga je svemirska prašina

Izvor: astronomija-bih.com/

O astronomiji

Astronomija je i najstarija i najmlađa znanost. Ona je bila pomoć kako u osvit civilizacije tako i današnjem dobu. Nekada je tim saznanjima predviđana godišnja doba i sezone poplava, danas je poligon za provjeru naših spoznaja o samom ustrojstvu Svemira. Ona je u stalnom procesu  otkrića i spoznaja. Kao alate za svoj rad prigrabila je gotovo sve naučne tekovine ove civilizacije od religije preko prirodih znaosti pa i do filozofije. I sama prešla zanimljiv put u svom razvoju od astrologije do prirodne nauke. Generalno danas postaje znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Danas astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi. Astronomija je jedna od znanosti u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava.Riječ astronomija potječe iz starogrčkog (od grč. astronomia = astros+nomos) i u slobodnom prijevodu znači “zakon o zvijezdama”. Danas astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta.

Podjela prema predmetu promatranja

* Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.

* Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objekata na nebu.

* Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sustave i proučava kinematiku nebeskih tijela.

* Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline.

* Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike – Mliječne staze.

* Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze.

* Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj.

* Planetarne znanosti proučavaju planete sunčevog sustava.

* Stelarna astronomija proučava zvijezde.

* Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka.

* Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde.

Podjela prema načinu istraživanja

Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra:* Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 – 800 nm).* Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700nm – 1mm) .* Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30cm – 1mm).* Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru:

Rendgenska astronomija – (valne duljine 5pm -10nm)

  1. Astronomija u ultraljubičastom području – (valne duljine 380nm – 10nm}
  2. Astronomija gama zraka

Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem zrakoplova ili balona. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za elektromagnetske valove kratkih valnih duljina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira apsorbira vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.

Izvor: astronomija-bih.com