Tag Archives: Oton Kučera

Zagrebačka zvjezdarnica na Popovu tornju

zvjezdarnica zagrebNa prijelazu 19. i 20. stoljeća, kada je osnovana Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva na Popovu tornju, Zagreb je postao moderno političko, kulturno i gospodarsko središte Hrvatske, osobito njezinih sjeverozapadnih dijelova, koji se sve više povezuje s europskim tijekovima. Zajedno s razvojem industrijalizacije, Zagreb postiže značajan uspon u procesu stvaranja modernoga građanskog društva. U njemu su bila sjedišta vodećih političkih stranaka, u njemu su živjele najpoznatije političke osobe, književnici, umjetnici, znanstvenici, novinari. Novine i druga javna glasila te stručna i znanstvena literatura, utjecale su na stvaranje javnoga mišljenja. Svaki sedmi stanovnik Zagreba bio je polaznik osnovnih ili srednjih škola, ili pak student na Sveučilištu.

OSNIVANJE ZVJEZDARNICE I PRVO DESETLJEĆE DJELOVANJA

Do 19. stoljeća i razvoja moderne astronomije, Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u njoj postigli vrijedne rezultate, od Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća preko Ivana Viteza od Sredne (15. st.), Franje Petriša (16. st.) i Ruđera Boškovića (18. st.).
Godine 1885. sveučilišni profesor Spiridion Brusina, zajedno s kolegom i prijateljem Đurom Pilarom i još nekolicinom kolega, osnovao je u Zagrebu Hrvatsko naravoslovno društvo, prvo društvo prirodoslovaca u Hrvatskoj i općenito na slavenskom jugu. Osnovano je na skupštini koja je održana 27. prosinca 1885. godine u Narodnom muzeju u Demetrovoj ulici broj 1 na zagrebačkom Gornjem gradu, a Brusina je izabran za prvoga predsjednika. Društvo je okupljalo znanstvenike, ali i laike različitih zanimanja, ljubitelje prirodoslovlja. Redoviti članovi bili su iz raznih hrvatskih gradova, ali među njima su i članovi izvan Hrvatske: iz Beča, Arada, Budimpešte, Sarajeva, Praga, Milanovca i Beograda.
Prvih godina djelovanja Hrvatsko naravoslovno društvo je imalo dvije sekcije: geografsku i ornitološku, a astronomija je bila prisutna u djelovanjima pojedinih članova društva. Član društva dr. Oton Kučera, pisac je veoma popularne astronomske knjige Naše nebo. Oton Kučera je bio inicijator osnivanja Zvjezdarnice i njen prvi upravitelj do 1913. godine.
Godine 1902. osnovana je zasebna astronomska sekcija, sa ciljem utemeljenja društvenoga astronomskog opservatorija za znanstveni i stručni rad te popularizaciju astronomije. Društvo je osnovalo Odbor Hrvatskoga naravoslovnog društva za uređenje astronomičkog opservatorija u Zagrebu te se obratilo za pomoć narodu, gradu i vladi, tražeći novčanu potporu za kupnju glavnoga teleskopa i uređenje zvjezdarnice. Predsjednik Odbora bio je predsjednik Društva, dr. Dragutin Gorjanović, a članstvo: dr. Oton Kučera, dr. Franjo Spevec, poznati hrvatski pisac Ljubo Babić – Ksaver Šandor Gjalski, dr. Antun Heinz i Franjo Šandor. Odbor je prilično brzo uspio u potpunosti ostvariti gotovo sve postavljene zadatke: naći sredstva za prvu investiciju donacijom gradskoga zastupstva i doprinosima građana, nabaviti što bolji glavni dalekozor (tvrtka Reinfeld i Hertel iz Münchena, izrađen 1901. godine, s otvorom objektiva od 6,4 inča ili 162,6  mm), naći prikladno mjesto za smještaj Zvjezdarnice (stara gradska obrambena kula iz 13. st. Popov toranj) i od glavnoga grada ishoditi to mjesto (dana 2. veljače 1903. godine gradsko zastupstvo donijelo je odluku da se Popov toranj ustupi Društvu, za potrebe Zvjezdarnice), izraditi pokretnu kupolu za dalekozor i voditi računa da se gradnja zvjezdarnice izvede prema strogo znanstvenim zahtjevima.
Početkom 1905. godine Zvjezdarnica je dobila fotografsku kameru, astronomsku uru i mikrometar, a surađivala je s više europskih zvjezdarnica. Dvije zvjezdarnice u Njemačkoj nudile su znanstvenu suradnju. Te su godine istraživane Sunčeve pjege i promatrana je pomrčina Sunca, ali su znanstveni rezultati bili vrlo ograničeni, kao i sljedećih godina, premda se instrumentarij Zvjezdarnice nešto povećao. Negativno je djelovao i neuspjeli pokušaj osnivanja katedre za astronomiju na zagrebačkom sveučilištu iz 1906. godine. Godine 1909. slijedio je pokušaj izgradnje novoga opservatorija, isključivo za znanstveni rad, u Prozorju kod Dugog Sela, što nije uspjelo. Nasuprot nedostatnom znanstvenom radu, djelovanje na promicanju astronomije bilo je veoma uspješno. Zvjezdarnicu su posjećivali brojni građani i školske grupe iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske.
Max Wolf, ravnatelj heidelberškog opservatorija, u dogovoru s otkrivačem Augustom Kopfom, dao je planeteoidu 589, otkrivenom 1906. godine, ime Croatia, u počast otvaranja hrvatske Zvjezdarnice.

Tatjana Kren, prof.

Izvor: zvjezdarnica.hr

Addresa zagrebačke zvjezdarnice: Opatička ulica 22, 10000 Zagreb

Telefon: 01 4851 355