Category Archives: Zanimljivosti

Jura

Jura 2014-12-14-2130

Saturn

Saturn 12-06-2014-2350

Newton315

Newton315Newton315

Stari opservatorij u PotsdamuStari opservatorij u Potsdamu sa  65cm Zeiss-Refraktorom iz 1915 god.

Astronomski rječnik

Astronomi su kao i doktori, jako vole čudna imena i čudne nazive. No, to nije bez razloga. Ti pojmovi i ta imena, korijene vuku iz raznih jezika, raznih struka i raznih vremena ljudske povijesti. Kako su se ljudi razvijali, tako su nastajali i razni nazivi vezani uz to. Kako bih vam olakšao snalaženje u tim imenima i nazivima, potrudio sam se uklopiti ovaj Astronomski rječnik, koji su napisali dr. sc. Drago Roša i mr. sc. Drago Špoljarić, a koji je objavljen u astronomskom časopisu “BOLID” broj 86 (1/2001), čiji je izdavač Zvjezdarnica Zagreb. Zahvaljujući velikoj ljubaznosti glavnog i odgovornog urednika, gospodina Gustava Krena, od kojega sam dobio dozvolu za objavljivanjem ovoga Astronomskog rječnika na mojim stranicama, imate mogućnost “surfati” među svim ovim čudnim riječima kojima se koriste astronomi. Znam, neke su toliko čudne i neobične, da ih je teško otprve i izgovoriti, ali kada ih bolje upoznate, vidjet ćete da je lakše izgovoriti dvije riječi nego pet minuta zamuckivati i mlatarati rukama i nogama pokušavajući opisati njihovo značenje. Eto zašto astronomi pričaju “čudno” :o) 

Astronomski rječnik možete pretraživati na web stranici:

http://www.danijel.info/astronomija/astrorjecnik.html

Zagrebačka zvjezdarnica na Popovu tornju

zvjezdarnica zagrebNa prijelazu 19. i 20. stoljeća, kada je osnovana Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva na Popovu tornju, Zagreb je postao moderno političko, kulturno i gospodarsko središte Hrvatske, osobito njezinih sjeverozapadnih dijelova, koji se sve više povezuje s europskim tijekovima. Zajedno s razvojem industrijalizacije, Zagreb postiže značajan uspon u procesu stvaranja modernoga građanskog društva. U njemu su bila sjedišta vodećih političkih stranaka, u njemu su živjele najpoznatije političke osobe, književnici, umjetnici, znanstvenici, novinari. Novine i druga javna glasila te stručna i znanstvena literatura, utjecale su na stvaranje javnoga mišljenja. Svaki sedmi stanovnik Zagreba bio je polaznik osnovnih ili srednjih škola, ili pak student na Sveučilištu.

OSNIVANJE ZVJEZDARNICE I PRVO DESETLJEĆE DJELOVANJA

Do 19. stoljeća i razvoja moderne astronomije, Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u njoj postigli vrijedne rezultate, od Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća preko Ivana Viteza od Sredne (15. st.), Franje Petriša (16. st.) i Ruđera Boškovića (18. st.).
Godine 1885. sveučilišni profesor Spiridion Brusina, zajedno s kolegom i prijateljem Đurom Pilarom i još nekolicinom kolega, osnovao je u Zagrebu Hrvatsko naravoslovno društvo, prvo društvo prirodoslovaca u Hrvatskoj i općenito na slavenskom jugu. Osnovano je na skupštini koja je održana 27. prosinca 1885. godine u Narodnom muzeju u Demetrovoj ulici broj 1 na zagrebačkom Gornjem gradu, a Brusina je izabran za prvoga predsjednika. Društvo je okupljalo znanstvenike, ali i laike različitih zanimanja, ljubitelje prirodoslovlja. Redoviti članovi bili su iz raznih hrvatskih gradova, ali među njima su i članovi izvan Hrvatske: iz Beča, Arada, Budimpešte, Sarajeva, Praga, Milanovca i Beograda.
Prvih godina djelovanja Hrvatsko naravoslovno društvo je imalo dvije sekcije: geografsku i ornitološku, a astronomija je bila prisutna u djelovanjima pojedinih članova društva. Član društva dr. Oton Kučera, pisac je veoma popularne astronomske knjige Naše nebo. Oton Kučera je bio inicijator osnivanja Zvjezdarnice i njen prvi upravitelj do 1913. godine.
Godine 1902. osnovana je zasebna astronomska sekcija, sa ciljem utemeljenja društvenoga astronomskog opservatorija za znanstveni i stručni rad te popularizaciju astronomije. Društvo je osnovalo Odbor Hrvatskoga naravoslovnog društva za uređenje astronomičkog opservatorija u Zagrebu te se obratilo za pomoć narodu, gradu i vladi, tražeći novčanu potporu za kupnju glavnoga teleskopa i uređenje zvjezdarnice. Predsjednik Odbora bio je predsjednik Društva, dr. Dragutin Gorjanović, a članstvo: dr. Oton Kučera, dr. Franjo Spevec, poznati hrvatski pisac Ljubo Babić – Ksaver Šandor Gjalski, dr. Antun Heinz i Franjo Šandor. Odbor je prilično brzo uspio u potpunosti ostvariti gotovo sve postavljene zadatke: naći sredstva za prvu investiciju donacijom gradskoga zastupstva i doprinosima građana, nabaviti što bolji glavni dalekozor (tvrtka Reinfeld i Hertel iz Münchena, izrađen 1901. godine, s otvorom objektiva od 6,4 inča ili 162,6  mm), naći prikladno mjesto za smještaj Zvjezdarnice (stara gradska obrambena kula iz 13. st. Popov toranj) i od glavnoga grada ishoditi to mjesto (dana 2. veljače 1903. godine gradsko zastupstvo donijelo je odluku da se Popov toranj ustupi Društvu, za potrebe Zvjezdarnice), izraditi pokretnu kupolu za dalekozor i voditi računa da se gradnja zvjezdarnice izvede prema strogo znanstvenim zahtjevima.
Početkom 1905. godine Zvjezdarnica je dobila fotografsku kameru, astronomsku uru i mikrometar, a surađivala je s više europskih zvjezdarnica. Dvije zvjezdarnice u Njemačkoj nudile su znanstvenu suradnju. Te su godine istraživane Sunčeve pjege i promatrana je pomrčina Sunca, ali su znanstveni rezultati bili vrlo ograničeni, kao i sljedećih godina, premda se instrumentarij Zvjezdarnice nešto povećao. Negativno je djelovao i neuspjeli pokušaj osnivanja katedre za astronomiju na zagrebačkom sveučilištu iz 1906. godine. Godine 1909. slijedio je pokušaj izgradnje novoga opservatorija, isključivo za znanstveni rad, u Prozorju kod Dugog Sela, što nije uspjelo. Nasuprot nedostatnom znanstvenom radu, djelovanje na promicanju astronomije bilo je veoma uspješno. Zvjezdarnicu su posjećivali brojni građani i školske grupe iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske.
Max Wolf, ravnatelj heidelberškog opservatorija, u dogovoru s otkrivačem Augustom Kopfom, dao je planeteoidu 589, otkrivenom 1906. godine, ime Croatia, u počast otvaranja hrvatske Zvjezdarnice.

Tatjana Kren, prof.

Izvor: zvjezdarnica.hr

Addresa zagrebačke zvjezdarnice: Opatička ulica 22, 10000 Zagreb

Telefon: 01 4851 355

Asteroid “2012 DA14″ prošao kraj Zemlje

Asteroid “2012 DA14″ promjera oko 50 metara proletio je samo 28.000 kilometara od Zemlje, što je toliko blizu Zemlje da su orbite meteoroloških i navigacijskih satelita dalje od njegove.

Asteroid nije bilo moguće vidjeti golim okom, već samo uz pomoć teleskopa nad sjeveristočnim horizontom iza 20 sati po našem vremenu.

Da je kojim slučajem udario u naš planet, asteroid je mogao zbrisati grad veličine Londona s lica Zemlje, a bilo bi to snagom koja je jednaka jačini 1.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu.

Znanstvenici su predvidjeli da bi tijekom prolaska asteroida pokraj naše planete moglo doći do poteškoća u prijenosu TV-signala. Asteroid “2012 DA14″ je prošle godine otkrio španjolski zubar, zaljubljenik u astronomiju, i od tada je njegova putanja detaljno proučavana.

Prema procjenama, asteroid je projurio pored Zemlje osam puta brže od brzine metka. Ranije danas je meteor eksplodirao iznad Rusije, pri čemu je povrijeđeno 1.100 ljudi, ali astronomi tvrde da se radi o koincidenciji, odnosno da to nema nikakve veze sa prolaskom asteroida “2012 DA14″ pored Zemlje.

Izvor: svemir.ba

asteroid