Category Archives: O astronomiji

Babilonska astronomija

Amisadukina_Venerina_tablicaBabilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije. Naše znanje o Babilonskoj astronomiji najviše proizlazi iz Babilonskog kataloga zvijezda, koji potječe oko 1200. pr. Kr. Ona je razvijena u Babilonskom carstvu, današnjem Iraku, gde su se nalazile stare zemlje Sumer, Akad, Babilonija i Haldeja. Ta astronomija je bila osnova grčke i helenističke astronomije, klasične indijske, islamske i srednjovekovne europske astronomije.

Izvor: Wikipedia

O astronomiji

Astronomija je i najstarija i najmlađa znanost. Ona je bila pomoć kako u osvit civilizacije tako i današnjem dobu. Nekada je tim saznanjima predviđana godišnja doba i sezone poplava, danas je poligon za provjeru naših spoznaja o samom ustrojstvu Svemira. Ona je u stalnom procesu  otkrića i spoznaja. Kao alate za svoj rad prigrabila je gotovo sve naučne tekovine ove civilizacije od religije preko prirodih znaosti pa i do filozofije. I sama prešla zanimljiv put u svom razvoju od astrologije do prirodne nauke. Generalno danas postaje znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Danas astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi. Astronomija je jedna od znanosti u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava.Riječ astronomija potječe iz starogrčkog (od grč. astronomia = astros+nomos) i u slobodnom prijevodu znači “zakon o zvijezdama”. Danas astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta.

Podjela prema predmetu promatranja

* Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.

* Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objekata na nebu.

* Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sustave i proučava kinematiku nebeskih tijela.

* Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline.

* Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike – Mliječne staze.

* Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze.

* Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj.

* Planetarne znanosti proučavaju planete sunčevog sustava.

* Stelarna astronomija proučava zvijezde.

* Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka.

* Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde.

Podjela prema načinu istraživanja

Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra:* Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 – 800 nm).* Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700nm – 1mm) .* Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30cm – 1mm).* Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru:

Rendgenska astronomija – (valne duljine 5pm -10nm)

  1. Astronomija u ultraljubičastom području – (valne duljine 380nm – 10nm}
  2. Astronomija gama zraka

Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem zrakoplova ili balona. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za elektromagnetske valove kratkih valnih duljina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira apsorbira vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.

Izvor: astronomija-bih.com